Fa'afeiloa'i i la matou upega tafa'ilagi!

O se fasi paipa u'amea feso'ota'i e pa mai i luga o le fa'alo, pa'u i le fola, fiti i luga ma fafo, ma tumau pea le tautau, e pei o lo'o tusia ma le naunau i le ea e se lima tele.O lenei mea ua taʻua o le "Chorro", po o le tafe, o le mea moni lava o le gagana a le tusiata Siamani-Venezuela ua leva ona le iloa o Gego (1912-1994), o lana faʻatumauina ma le tigaina.uameagagana.
O Gego o le autu lea o se malaga tele i tua, Gego: Dimension of Infinity, lea o le a faʻaalia i le Museo Jumex i Mexico City seia oʻo ia Fepuari 2023. O le faʻaaliga o le a faʻaauau ia Mati i le Solomon R. Guggenheim Museum i Niu Ioka ma faʻaiʻu. i le Guggenheim Museum i Bilbao.I le taimi nei, o le faletusi LGDR i Pale faatoa faʻalauiloaina se suʻesuʻega tusiata e taʻua o Lines in Space.
Na aʻoaʻoina e Gego le tusiata fale i Siamani.Na fanau Gego i se aiga Iutaia mauoa i Hamburg.Na faatoa amata ona ia faia ata i le 41, na musuia e lana paaga, tusiata ata ma le tusiata Gerd Leifert.E ui ina tuai ona amata lana galuega, ae na vave ona ia faia se galuega faatufugaga lauiloa ma faatosina i lona atunuu vaetamaina o Venesuela, lea na maua ai e Gego le sulufaiga ina ua sola ese mai le pulega a le Nazi i le 1939.
Fa'aosofia e ala i ata tifaga fa'apitonu'u ma fa'avasegaga fa'ata'ita'i, na ia faia se tala i tua i le 1977 i Sofia Imber, Caracas Museum of Contemporary Art.O ana galuega lautele e mafai ona vaʻaia i Caracas atoa ma sa ia aʻoaʻo i le Iunivesite Tutotonu o Venesuela ma i le Neumann Foundation School of Design.
Chorros installation i le Barquisimeto Museum, 1985. Fa'aaloaloga a LGDR, ata na saunia e Tony Russell.
"O la matou misiona e le gata o le faʻatau atu, ae ia faʻalauteleina le au maimoa ma le malamalama o Gego," o le tala lea a Emilio Steinberger, paaga sinia i LGDR, o le na faʻatautaia le faʻaaliga Paris ma le faʻauluuluga o le faletusi Dominique Levy.O le lona tolu lea o fa'aaliga o galuega a Gego talu ona avea LGDR ma uluai fa'asalalauga fa'atauva'a fa'avaomalo e faipa'aga ma lana esetete i le 2015.
O le taua tele mo le misiona o se masani patino i galuega a Gego.“O se galuega faatusisolo, ma le mamalu e mafai ona talisapaia i le olaga moni,” o le faaopoopo mai lea a Steinberger.“E le o i ai [i luga o le upega] se faatagata uaea ephemeral.”
Ua lauiloa Gego mo ana faatufugaga e fesoʻotaʻi ma le "manino", e musu e taʻua ana foafoaga o faʻatagata, lea na ia talitonu e le mafai ona faʻaumatia pe a faʻatusatusa.“Tolu-ituaiga foliga o mea malo.E leai lava se mea ou te faia!”sa ia tusia.
I lenei tulaga, na ia suʻesuʻeina ma le fiafia le filo o se vaega "tutoatasi", na atiina ae mai ia te iafausagama fa'ainisinia fa'ainisinia i le Stuttgart Institute of Technology, lea na avea ai o ia ma se tasi o tagata mulimuli i le "Night of Broken Glass" po'o le "Night of the Crystals".O se faaaliga i le Kunstmuseum Stuttgart i le amataga o lenei tausaga na taulaʻi i le aafiaga o lona poto masani i lana gagana vaaia tulaga ese.
“Sa aoaoina a’u o se tusiata e tusi laina i se uiga manino e faauigaina ai foliga po o le avanoa, o ni faailoga o tapula’a e le’i i ai lava so latou ola.I le tele o tausaga mulimuli ane, na ou mauaina ai le matagofie o laina lava ia, "o lana tusi lea."O nisi taimi o le laina i le ogatotonu e tutusa lava le taua ma le laina lava ia."
Gego o loʻo galue i le faʻapipiʻiina o Chorros i le Barquisimeto Museum, 1985. Faʻaaloaloga a LGDR, ata na saunia e Tony Russell.
O se tasi o mataʻina o le faʻaaliga i Pale o le "Chorro" tuʻufaʻatasia na amata ona gaosia e Gego i le 1979, o se tasi o le 15 faʻasalalauga tetele o lona ituaiga.Na ia faaopoopo mulimuli ane i ai ana fomu fou “Reticulárea” (o lona uiga o “nofoaga o fesootaiga”), e aofia ai fausaga mata tolu e fausia i uaea manifinifi po o uaea manifinifi i upega fili o ni geometries eseese.E mafai ona tatala ma faatumu se potu e pei o fa'aputuga fetu'u, pe pa'u i lalo e pei o se ie.E le masani, fa'aletino, ma'ale'ale ma le vateatea ona o le malosi u'amea o lo'o tetete i le vateatea.E le pei o fesoʻotaʻiga, latou te leai se totonugalemu moni, amataga, faʻaiʻuga, poʻo se faʻamatalaga manino.
Fa'afetai i se vaega, e pei ona ia ta'ua, o lana galuega o le "fa'avae" ma le "fausiaina mo mea malie," e taumafai Gego e 'alo'ese i vaega fa'ata'ita'i ma aga.Mai le 1950s i le 1980s, na fesoʻotaʻi ma gaioiga na molia ai le ata o Amerika i Saute ae na latou pasia.O nei mea e aofia ai le kinetic art, lea e faʻaalia ai ana uo e aofia ai Jesús Rafael Soto ma Carlos Cruz-Diez, ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a Alejandro Otero, faʻapea foʻi ma gaioiga faʻaitulagi sima.
"I se tasi taimi sa matua ita tele o ia ma e mafai ona avea ma soo se mea," o le tala lea a le afafine o lana tama o Esther Crespin Gunz i le tatalaina o le LGDR, o le sa faigofie ona iloa ona o le tutusa o le aiga.E seasea talanoa Gego i lana faatufugaga ma lona aiga ma e masani ona fiafia e galue tutoatasi, e ui o suʻesuʻega fou mai le Stuttgart Museum of Art o loʻo faʻaalia ai sa ia galulue faʻatasi ma isi tusiata, e aofia ai le tagata siva Venezuela ma le fai pese o Sonya Sonoha.
“Ina ua ia mauaina le mea e leai se meauameauaea, e mafai ona ia galue na o ia ma sa matua tuusao ma tuusao mai le amataga seia maeʻa ona na te le manaʻomia se isi tagata e iloa le mea o loʻo ia faia, "o le tala lea a Crespin, o se tusiata ma se tasi mai i latou na faavaeina.le Fondación Gego i Caracas, na faia ina ua mavae le maliu o le tusiata.(O le isi atalii o le atalii o le tusiata o Elias Crespin.) I le tuufaafeagai, o galuega tetele a le lautele ma faiga faatagata o laina tutusa muamua na faia mai i uamea mamafa e manaomia ai le fesoasoani a tufuga ua aoaoina.
E galue na'o Gego pe fa'a faigaluega se tamaititi aoga e fesoasoani i galuega tetele 3D, ae o le tele o ana ata ma vali vai i luga o pepa e faia i totonu o se potu tu'ufua, o le tala lea a le tama a Gego o Thomas Gunz i le Artnet News i le telefoni ma Say.O le tele o nei galuega ua aofia i fa'aaliga a Palesi ma femalagaiga i tua.O isi galuega o loʻo faʻaalia e aofia ai lana "Dibujo sin papel" [tusia e aunoa ma se pepa], mesh spheres ma isi ituaiga, tusi, lomitusi, "Bichos" (manu laiti poʻo beetles), galuega laina tutusa, ma mulimuli ane "Tejeduras" (faʻaloloa. ).).
E ui lava na iloa e Guntz le galue malosi ma le lauiloa a lona tina i Venesuela, ae na ia fai mai "na faatoa amata ona matou malamalama i le taua o lana galuega ina ua mavae lona maliu, ina ua faia e le Museum of Fine Arts i Houston lana uluai faaaliga solo faavaomalo [i le 2002] .
"E ui lava i taumafaiga a nai tagata atamamai filifilia ma tausitusi i le luasefulu tausaga ua tuanaʻi e faʻavae le tulaga o Gego i le faʻaonaponei faʻaonaponei, o loʻo tumau pea o ia o se tagata le iloa i le Iunaite Setete," o le tala lea a Pablo Leon, Latin de la Barra curator.tusia.American Art i le Guggenheim Museum i Niu Ioka, ma le uso a le pule o Janine Gutiérrez-Guimaraes, i se imeli i Artnet News.Na fesoasoani uma i laʻua i le atinaʻeina o le taimi nei i tua, lea e faʻamoemoe e faʻalauteleina le "malamalama sili atu ma le talisapaia o galuega a [Gego] i le tulaga o le 20th-century modernism."o lo'o fa'ailoa mai e le fa'aputuga i le rotunda talanoaga a Gego ma isi foafoa ma tagata lautele.
O le talaaga o Gego na matua tulai mai i se taamilosaga faavaomalo i tua i le 2002 Houston MFA show, na muai faatulagaina e le Museo de Bellas Artes de Caracas, ma o le isi laasaga tele o le uluai faaaliga tele lea i le 2013 i le Kunsthalle Kunsthalle i Hamburg, Siamani.O loʻo faʻaauau i le Falemataʻaga Faʻataʻitaʻi i Stuttgart ma le Henry Moore Institute i Leeds, UK.
Fa'aaliga i Hamburg "Gego.O le laina o se mea faitino "ua avea ma amataga mo le iloa o lana galuega i Europa, ma mo le toatele ua tatalaina ai mata," o le tala lea a Brigitte Kölle, o le pule lagolago o le faaaliga, "ae o loʻo i ai pea le tele o mea e alu. ”
I lena taimi, sa i ai foi i le falemataaga se faaaliga tutusa o le tusiata Eva Hesse, o le na sola ese foi mai Hamburg i luga o se nofoaafi a tamaiti o loo aveina tamaiti Iutaia.
Fai mai Kelle, na te le manatu o le Iutaia o Gego na saofagā i lona tuai i Siamani, ma matauina talu mai le 1990s, o tagata suʻesuʻe ua sili atu ona toʻaga e suʻe faʻamatalaga e uiga i Siamani tagata tusiata Iutaia sulufaʻi mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi.Peitaʻi, “e iai foʻi se tulaga o le maasiasi,” o lana tala lea.O le fa'aaliga o le 2013 na fa'aalia ai fo'i se fa'ailoga e fa'amanatu ai Gego, lea na fa'apipi'iina e se ta'ita'i o le taulaga i lona fale muamua.
Gego o loʻo galue i le faʻapipiʻiina o Chorros i le Barquisimeto Museum, 1985. Faʻaaloaloga a LGDR, ata na saunia e Tony Russell.
O le aiga Goldschmidt sa faatautaia le faletupe o J. Goldschmidt Sohn talu mai le 1815. O Gego, o le lona ono o le fanau e toafitu, o le tagata mulimuli lea na tuua le fale o le aiga i Hamburg.I le filifili ai e faatali seia faauu o ia o se tusiata, sa ia foai atu meafale o le fale i le alofa i le minute mulimuli, lokaina le faitotoa i luma, ma togi le ki i le Vaitafe o Ulster.
“A toe tepa i tua, sa lamatia [le nofo ai i lena umi].E tutusa lava le tulaga lamatia i Venesuela, e tau le iloa po o fea na i ai i luga o le faafanua, ”o le tala lea a Gunz.“E tatau ona mulimuli se tasi.”
Na faʻatagaina Gego e ulufale atu i Venesuela mai Peretania, lea na maua ai e lona aiga le malutaga le tumau.I Venesuela, i le avea ai o se fafine ma se tagata ese, sa ia tauivi e suʻe sana galuega i faugāfale ma faaipoipo atu ai iā Ernst Gunz i le 1940. Na la tatalaina faatasi se fale e faia ai meaafale laupapa.E toalua le fanau a le ulugalii, o Tomasi ma Barbara.I le 1951 na la valavala ai ma feiloaʻi ai Gego i lana paaga o Gerd Leifert.
O le tuai ona maua e Gego i Amerika i Matu ma Europa ona o le mea moni o ia o se tusiata Latina Amerika, e le pei o nisi o ana tupulaga lauiloa i le Venesuela postmodern vaaiga, na filifili e nofo i Caracas nai lo le totogi sili atu.taimi i laumua faatufugaga e pei o Paris poʻo Niu Ioka.O le le fa'atusaina e se fale fa'atau pisinisi tele o le isi lea mataupu.
O le LGDR o loʻo faʻapipiʻiina galuega a Gego i faʻalapotopotoga e pei o le San Francisco Museum of Modern Art ma le Guggenheim Museum i Abu Dhabi, ma fai mai ua faʻatupuina le fiafia mai le tele o falemataʻaga, aemaise lava ona o le tusiata e itiiti ni galuega tetele e faʻatau atu.O tau mo togitogi e amata mai i le $20,000, e galue i luga o le pepa e $50,000 i le $100,000, ma le tele o galuega e $250,000.O se Chorro tuto'atasi e le masani ai na fa'atau atu mo na'o le $1.5 miliona.
Sa faaalu e Gego se taimi puupuu i Amerika.I le 60s na galue ai o ia i le Pratt Institute i Niu Ioka, ona aʻoaʻoina lea o aʻoaʻoga i le Iunivesite o Kalefonia i Berkeley ma togitogi i le Tamarind lithographic studio i Los Angeles.I le 1965, na faʻaalia ma faʻatau ai e le Falemataʻaga o Art Modern i Niu Ioka lana Esfera (Spheres), ma i le 1971 na ia faʻaalia ai lana faasologa o Los Chorros i se faʻaaliga solo i le Betty Parsons Gallery i Niu Ioka.
"Ana nofo umi o ia, pei o isi tusiata Latina Amerika na siitia atu i le Iunaite Setete, semanu e sili atu lona faʻaaloalogia," o le tala lea a lana tama.“Ae e le o lana sini lena i lena taimi.Sa matua ola Venesuela [i tulaga o le] olaga faatufugaga na ia manatu ai o loo tupu iina.”Na ia faaopoopo mai: "E leʻi manaʻo o ia e taʻutaʻua."
Atonu e sa’o lea, ae ua tau mafaufau fo’i Eseta le afafine o le afafine o Gego, po’o mana’omia e le lalolagi se isi taimi e fa’afeiloa’i ai Gego.“Atonu matou te leʻi sauni e aʻoaʻo e uiga i lana galuega seʻia oo mai i le taimi nei,” o lana tala lea.
© Artnet Worldwide Corporation, 2022 г.isnewsletter = pagetypeurl.includes(“? itulau_1″); w = pagetype + 20 * Math.round(w / 20), h = pagetype + 20 * Math.round(h / 20), googletag.cmd.push(function() { googletag.pubads().setTargeting(“width ”, w), googletag.pubads().setTargeting(“maualuga”, h), 1 == isnewsletter && googletag.pubads().setTargeting(“isfirstpage”, ['Y', pagetypeforce] ) }); w = тип страницы + 20 * Math.round(w/20), h = тип страницы + 20 * Math.round(h/20), googletag.cmd.push(function() { googletag.pubads().setTargeting( “lautele “, w), googletag.pubads().setTargeting(“высота”, h), 1 == isnewsletter && googletag.pubads().setTargeting(“isfirstpage”, ['Y', pagetypeforce] ) }); w = pagetype + 20 * Math.round(w / 20), h = pagetype + 20 * Math.round(h / 20), googletag.cmd.push(function() {googletag.pubads().setTargeting(“宽度”, w), googletag.pubads().setTargeting(“maualuga”, h), 1 == isnewsletter && googletag.pubads().setTargeting(“isfirstpage”, ['Y', pagetypeforce] ) }); w = тип страницы + 20 * Math.round(w/20), h = тип страницы + 20 * Math.round(h/20), googletag.cmd.push(function() { googletag.pubads().setTargeting( “宽度”, w), googletag.pubads().setTargeting(“высота”, h), 1 == isnewsletter && googletag.pubads().setTargeting(“isfirstpage”, ['Y', pagetypeforce] ) }); (function defernl() {afai (window.jQuery) {afai (jQuery(window).width() > 619) {setTimeout(function() {var cookieSettings = {relateShown: {expiration_minutes: 5}, signedUp: {expiration_days: 14}, tapuniSignupBar: {expiration_days: 5}};var generalSettings = {loadFontAwesome: sese};afai (!window.jQuery) loadJQuery();var $ = window.jQuery;function addCss(fileName) {var ulu = pepa. ulu , feso'ota'iga = document.createElement('sootaga');link.type = 'text/css';link.rel = 'stylesheet';link.href = fileName;head.appendChild(sootaga); } function appendNewsletterSignup() { var signup = ” // natia i luga o telefoni feʻaveaʻi + ' @media (max-width: 575px){ #ouibounce-modal {faʻaaliga: leai se ! taua;} }' + ' @media (max-width: 767px){ .close -signup {pito:0 !taua;} }' + ' @media (max-width: 1199px){ #ouibounce-modal .description {font-size:13px !important;} }' + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ‘Ia maua tala filifilia mai i a matou faatonu e avatu saʻo i lau pusameli i aso uma.’ + ” + ” + (функция defernl() {afai (window.jQuery) {afai (jQuery(window).width()> 619) {setTimeout(function() {var cookieSettings = { недавно показано: {expire_minutes: 5}, signedUp: {expire_days : 14 }, ClosedSignupBar: {дней_истечения: 5} };var generalSettings = {loadFontAwesome: false}; afai (!window.jQuery) loadJQuery();var $ = window.jQuery;function addCss(fileName) {var head = pepa . ulu , sootaga = document.createElement('sootaga');link.type = 'text/css';link.rel = 'stylesheet';link.href = fileName;head.appendChild(sootaga); } galuega faaopoopoNewsletterSignup() { var signup = ” // скрыть на мобильных телефонах + ' @media (max-width: 575px){ #ouibounce-modal {display:none !important;} }' + ' @media (max-width: 767px){ . tapunia-saini {pito:0 !taua;} }' + ' @media (max-width: 1199px){ #ouibounce-modal .description {font-size:13px !important;} }' + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + 'Каждый день получайте тщательно отобранные истории от наших редакторов прямо на ваш почтовый + ящик ” +.' (function defernl() {afai (window.jQuery) {afai (jQuery(window).width() > 619) {setTimeout(function() {var cookieSettings = {relateShown: {expiration_minutes: 5}, signedUp: {expiration_days: 14}, tapuniSignupBar: {expiration_days: 5}};var generalSettings = {loadFontAwesome: sese};afai (!window.jQuery) loadJQuery();var $ = window.jQuery;function addCss(fileName) {var ulu = pepa. ulu, sootaga = document.createElement('sootaga');link.type = 'text/css';link.rel = 'stylesheet';link.href = fileName;head.appendChild(so'otaga); } galuega fa'aopoopoNewsletterSignup() { var signup = ” //在手机上隐藏 + ' @media (max-width: 575px){ #ouibounce-modal {display:none !important;} }' + ' @media (max-width: 767px){ . close -signup {pito:0 !taua;} }' + ' @media (max-width: 1199px){ #ouibounce-modal .description {font-size:13px !important;} }' + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + '从我们的编辑那里获取每天直接发送到您的收件箱的精选故事。' + ” + ” + (функция defernl() {afai (window.jQuery) {afai (jQuery(window).width()> 619) {setTimeout(function() {var cookieSettings = { недавно показано: {expire_minutes: 5}, signedUp: {expire_days : 14 }, ClosedSignupBar: {дней_истечения: 5} };var generalSettings = {loadFontAwesome: false}; afai (!window.jQuery) loadJQuery();var $ = window.jQuery;function addCss(fileName) {var head = pepa . ulu, sooga = document.createElement('sootaga');link.type = 'text/css';link.rel = 'stylesheet';link.href = fileName;head.appendChild(sootaga); } galuega faaopoopoNewsletterSignup() { var signup = ” //在手机上隐藏 + ' @media (max-width: 575px){ #ouibounce-modal {display:none !important;} }' + ' @media (max-width: 767px){ . tapunia-saini {pito:0 !taua;} }' + ' @media (max-width: 1199px){ #ouibounce-modal .description {font-size:13px !important;} }' + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + ” + '从我们的编辑那里获取每天直接发送到您的收件箱的精选故事。' + ” + ” +” + ” + ” + '请输入有效的电子邮件地址' + ” + ” + '注册失败。 请稍后再试。' + ” + ” + ” + ” + ' + ” + ” + ” + ' + ” + ” + ” + ” + ” + + ” + ” + ” + ” + '感谢您的订阅!' + ” + '
O lo'o e ulufale nei i totonu o lenei tala Artnet News Pro i se isi masini.Tu'u ese mai so'o se isi masini ma toe uta le itulau lea e fa'aauau ai.Ina ia iloa pe ua e agavaa e lesitala i le Artnet News Pro vaega, faʻafesoʻotaʻi [imeli puipuia].E mafai ona fa'atauina fa'amaumauga masani mai le itulau o le lesitala.

 


Taimi meli: Tes-08-2022